Facebook Twitter Instagram Pinterest Youtube

Željka UDOVIČIĆ PLEŠTINA
Damir ZLATAR FREY


ELEKTRA

po Euripidu
prema preradbi Mani Gotovac iz 1988.

redatelj: Damir ZLATAR FREY

 

dramaturginja: Željka UDOVIČIĆ PLEŠTINA
koreograf: Damir ZLATAR FREY
skladatelj: Darko HAJSEK
scenograf: Damir ZLATAR FREY
kostimograf: Damir ZLATAR FREY
oblikovatelj svjetla: Raffaele CAVARRA
asistent redatelja: Manuel KAUČIĆ
asistentica kostimografa: Desanka JANKOVIĆ
asistent scenografa: Goran ŠAPONJA
jezična savjetnica: Branka CVITKOVIĆ
maska, šminka i frizure: Mirija KRALJ
voditeljica treninga: Elda KOSANOVIĆ RADOVIK
organizator i inspicijent: Manuel KAUČIĆ


Likovi

ELEKTRA, Agamemnonova kći         Helena MINIĆ
OREST, Agamemnonov sin              Vasil ZAFIRČEV
KLITEMNESTRA, kraljica                   Branka CVITKOVIĆ
EGIST, kralj                                     Tomislav KVARTUČ
SELJAK, Mikenjanin                          Zoran KELAVA
ONA, Argivljanka                              Lana GOJAK
ON, Argivljanin                                 Damjan SIMIĆ
ARGIVLJANI                                     David BELAS, Elda KOSANOVIĆ RADOVIK, Gordana ŠIMIĆ


 Elektra je sve osim savršene junakinje našega doba. Ta antiheroina nije pravedna osvetnica čija teroristička akcija umorstva vlastodržaca donosi očekivani boljitak, već je i sama, isto kao i njezin brat Orest, prije svega žrtva političke represije. Elektrino poniženje, siromaštvo, težak fizički rad, progon Oresta od političkih neistomišljenika – krvava je stvarnost koja oblikuje njenu stoljećima opjevanu volju i odlučnost, a sva ta buka i metež zločina i smjena vlasti rasadnik su u kojem najčešće uspijevaju baš pogrešne odluke protagonista. Elektra, žena opsjednuta osvetom oca, manipulacijom natjera brata Oresta da izvrši sam čin ubojstva i preuzme krivnju. Tek naknadno oboje spoznaju uzaludnost čina. I svojom nas sudbinom upozoravaju da začarani krug osvete za događaje u prošlim vremenima ne može donijeti mir, niti dozvoljava novi Početak.

Mit i sam Euripid, pa tako i mi tijekom rada na predstavi, koristimo tek kao svima poznatu priču koju je upravo stoga moguće prepoznatljivo konvertirati, uzimamo je kao sredstvo koje osigurava mogućnost da se analizira poslijeratno vrijeme (kod Euripida vrijeme je radnje poslije Trojanskog rata, a kod nas također ovo naše poslijeratno vrijeme okićeno počecima višestranačja, demokratskih promjena) obremenjeno naslijeđem, a istovremeno preplašeno onim što će doći. Tako mitski likovi postaju njegovi, ali i naši suvremenici – rastrgani prilikama koje su ih zatekle, moralnim dvojbama, pogrešnim odlukama slobodnim od Bogova.

Naš je razlog ili, bolje rečeno, potreba progovoriti, naravno, o aktualnom vremenu, otvoriti dijalog o pitanjima koja nas muče i okružuju – kao što i jest s jedne strane: pitanje i opravdanost osvete, nasilja u obitelji, ali i zloporabe položaja i ovlasti koju su u našoj priče sebi dozvolili kralj i kraljica, Egist i Klitemnestra, prevrtljivosti naroda koji se uvijek istim žarom priklanja pobjedničkoj strani, a s druge pak: problemi svima nama poznatog vlastohleplja, častohleplja, ali i ratova te povijesti koja u mnogome ne samo određuje, već i upravlja našom sadašnjošću.


Željka UDOVIČIĆ PLEŠTINA
dramaturginja

Broj izvedbi predstave

PREMIJERA:

04. i 05. ožujka 2011., INK

 

REPRIZE:

06., 07., 08. i 09. ožujka 2011., INK
29. srpnja 2011., Festival antičke drame, Stobi, Makedonija
31. srpnja 2011., Ohridsko ljeto, Ohrid, Makedonija
29. i 30. srpnja 2012. INK na Kaštelu

Galerija

Photo: Saša Miljević